ŠTA JE MULTIPLI MIJELOM

MULTIPLI MIJELOM je maligno oboljenje koštane srži koje nastaje kada plazma ćelije – deo belih krvnih zrnaca u koštanoj srži – počnu nekontrolisano da se razmnožavaju. Ove ćelije proizvode abnormalne proteine (paraproteine) koji se sakupljaju u krvi i urinu, remeteći normalno funkcionisanje organizma. Istovremeno, maligne ćelije istiskuju zdrave krvne ćelije iz koštane srži, što dovodi do slabljenja imunog sistema, anemije i sklonosti infekcijama, a mogu i da oštete kosti i bubrege.

Postoji pet osnovnih tipova teškog lanca koji su označeni slovima G, A, D, E i M i dva tipa tzv. lakih lanaca koji su označeni grčkim slovima kappa (k) i lambda (λ). Najčešći tip mijeloma je tzv. IgG mijelom koji se javlja kod 65% obolelih od ove bolesti.

U Srbiji se svake godine dijagnostikuje oko 500 novih slučajeva multiplog mijeloma, što ovu bolest svrstava na drugo mesto po učestalosti među hematološkim malignitetima.

Zabrinjavajuće je što se, prema podacima Instituta za javno zdravlje Srbije Dr Milan Jovanovic Batut, čak 40% obolelih nalazi u radno aktivnom dobu, ispod 65 godina. Na osnovu istraživanja koje je Udruženje sprovelo 2024. o kvalitetu života pacijenata, taj broj iznosi čak 70 %.

KOJI SU SIMPTOMI MULTIPLOG MIJELOMA?

Simptomi multiplog mijeloma često nisu specifični i pacijenti u velikom broju slučajeva gube dragoceno vreme do uspostavljanja prave dijagnoze i otpočinjanja lečenja. Simptomi mogu varirati, ali na osnovu istraživanja sprovedenog u Srbiji najčešće uključuju:

Izvor: Istraživanje o kvalitetu života pacijenata sa multiplim mijelomom u Srbiji, 2024.

ZAŠTO JE RANA DIJAGNOZA VAŽNA?

Multipli mijelom je bolest koja se često razvija tiho i bez jasnih simptoma u ranoj fazi, a vrlo često pojedini simptomi mogu da navedu i na pogrešnu dijagnozu. Zbog toga se kod velikog broja pacijenata dijagnoza multiplog mijeloma postavlja tek kada dođe do značajnog oštećenja kostiju, bubrega ili kada se jave druge komplikacije. U Srbiji, postoje značajne razlike u vremenu od odlaska lekaru do postavljanja prave dijagnoze.

Izvor: Istraživanje kvaliteta života pacijenata sa multiplim mijelomom u Srbiji, 2024.

Redovni pregledi, laboratorijske analize i pažljivo praćenje zdravstvenog stanja – posebno kod osoba koje spadaju u rizične grupe (porodična istorija bolesti) – ključni su za rano postavljanje dijagnoze.

ŠTA JE UZROK MIJELOMA?

Tačan uzrok multiplog mijeloma nije poznat, ali se veruje da nastaje kao rezultat kombinacije genetskih faktora i uticaja okoline. Postoji nešto veća verovatnoća da će osoba razviti mijelom ako bolest postoji u porodici, što ukazuje na moguću naslednu predispoziciju. Ipak, neophodni su i dodatni faktori iz okoline da bi se bolest razvila.

  • starost, pol i rasa: bolest je češća kod starijih osoba, Afroamerikanaca i nešto češća kod muškaraca nego kod žena
  • porodična istorija: veći rizik imaju osobe čiji bliski rođaci boluju od mijeloma ili nekog drugog hema- tološkog maligniteta
  • gojaznost: povezana je sa pove- ćanim rizikom
  • izloženost toksinima i radijaciji
  • autoimune bolesti: poput reumatoidnog artritisa i multiple skleroze
  • virusne infekcije: hepatitis, HIV i herpes